Obrazovanje zdravstveno-laboratorijskog tehničara u području zdravstva osim zajedničkih ciljeva u sustavu srednjoškolskog obrazovanja utvrđenih zakonom, ima svrhu usvojiti znanje, osposobiti i razviti preko općeobrazovnog i strukovnog programa, kod polaznika znanje i vještine za obavljanje poslova u dijagnostičkim laboratorijima različitih specijalnosti iz područja laboratorijske medicine.

Svrha programa

Oposobiti polaznike  za:

• uzimanje uzorka za analizu (kapilarna krv, urin, stolica),
• izvođenje rutinskih laboratorijskih analiza,
• za suradnju u timu laboratorijskih djelatnika,
• razumijevanje postupaka i metoda u izvođenju analiza,
• savjesno, točno i precizno izvođenje analiza,
• razvijati kod polaznika profesionalnu svijest i odgovornost, odnos prema zdravlju i bolesti i mjerama za očuvanje i unapređenje svog i tuđeg zdravlja.

U program za stjecanje srednje stručne spreme ili prekvalifikacije za zanimanje ZDRAVSTVENO-LABORATORIJSKI/A TEHNIČAR/KA može se upisati osoba koja ima:

• završenu osnovnu školu
• najmanje 15 godina života,
• liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje ovih poslova.

U program prekvalifikacije za zanimanje zdravstveno-laboratorijski/a tehničar/ka mogu se upisati polaznici koji imaju:

• najmanje 17 godina starosti,
• završenu srednju školu,
• liječničko uvjerenje o sposobnosti obavljanja poslova zdravstveno-laboratorijskog/e tehničara/ke.

NAČIN PLAĆANJA

• 10 % popusta prilikom uplate cjelokupnog iznosa školarine
• 12 rata

Program za stjecanje srednje stručne spreme ili prekvalifikacije za zanimanje zdravstveno-laboratorijski/a tehničar/ka izvodi se u obrazovanju odraslih u trajanju od 3110 sata konzultativno-instruktivnom nastavom.

Broj sati svakog pojedinog teorijskog predmeta općeobrazovnog dijela iznosi 50% od broja nastavnih sati propisanih nastavnim planom za redovito obrazovanje, a teorijski predmeti strukovnog dijela se izvode se u 100% fondu sati propisanih nastavnim planom za redovito obrazovanje. Vježbe se izvode u punom fondu sati propisanim nastavnim planom za redovito obrazovanje.

Konzultativno-instruktivna nastava izvodi se putem skupnih i individualnih konzultacija. Skupne konzultacije čine 2/3 ukupnog broja sati za nastavu pojedinog predmeta utvrđenog u programu, izvode se s cijelom obrazovnom skupinom i obvezne su za sve polaznike. Preostalu 1/3 čine individualne konzultacije, koje se provode prema utvrđenom rasporedu i potrebi polaznika, neposredno u ustanovi, putem elektroničke pošte i slično.

Skupne i individualne konzultacije se organiziraju prema utvrđenom rasporedu u ustanovi, koji se prije nastave objavljuje na oglasnoj ploči i dostavlja polaznicima. Obavezno se vodi evidencija prisutnosti polaznika na skupnim konzultacijama.

Vježbe će se izvoditi prema nastavnom planu i programu u specijaliziranoj učionici ustanove (praktikumu) a strukovna praksa u zdravstvenoj ustanovi koja ima sve odgovarajuće uvjete za provođenje vježbi, a s kojom ustanova ima sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji. Praćenje i ocjenjivanje polaznika provode nastavnici iz ustanove koji će provoditi vježbe.

Polaznici, koji do sada imaju položene općeobrazovne predmete iz prethodne srednje škole, polažu samo razlikovne predmete.

Posao zdravstveno-laboratorijskog tehničara uključuje uzimanje uzoraka krvi, urina i drugog biološkog materijala, te pravilno preuzimanje uzoraka, npr. komadića tkiva koje posebnim postupcima uzima liječnik. Zdravstveno – laboratorijski tehničar odgovoran je za popisivanje i razvrstavanje materijala za analizu s obzirom na traženu vrstu pretrage. Većinu uzoraka potrebno je prethodno obraditi, kako bi se na njima mogle provoditi različite analize, npr. prije provođenja biokemijskih analiza nužno je krv centrifugirati, kako bi se dobio serum na kojem se vrše daljnje analize. U manjim laboratorijima i ambulantama zdravstveno-laboratorijski tehničar samostalno obavlja i neke jednostavnije analize.

Zdravstveno-laboratorijski tehničar upoznaje bolesnike s pravilima ponašanja prije uzimanja uzorka, npr. pravilima uzimanja hrane i pića, pušenjem, mirovanjem i sl. On im daje i upute za pravilno davanje uzorka (npr. urina), odnosno sam uzima uzorke – vensku ili kapilarnu krv, slinu, bris sluznice itd.

Zdravstveno-laboratorijski tehničar vodi evidenciju laboratorijskog materijala i opreme, te sudjeluje u njihovoj nabavci.

Znanja, vještine i poželjne osobine

Tijekom školovanja zdravstveno-laboratorijski tehničar stječe osnovna teorijska znanja iz područja medicine, laboratorijskog rada, kemije, biokemije, mikrobiologije itd. Praktična znanja uzimanja uzoraka biološkog materijala, njihove obrade i analize stječe praksom u laboratorijima zdravstvenih ustanova i na vježbama u specijaliziranim školskim kabinetima.

Zdravstveno-laboratorijski tehničar mora imati razvijen osjećaj za detalje jer i vrlo male razlike u kemijskom sastavu uzoraka mogu biti iznimno važne. U svom radu mora biti savjestan, odgovoran i sabran jer propusti u smislu netočnih rezultata i zamjene uzoraka mogu imati ozbiljne posljedice. Rukovanje štrcaljkama, iglama, epruvetama i drugim laboratorijskim priborom zahtijeva siguran rad rukama, šakama i prstima, što je također vrlo važno prilikom uzimanja uzoraka od pacijenata npr. prilikom vađenja krvi.

Zbog uporabe mikroskopa i pretraga koje zahtijevaju preciznost pri procjeni boje, veličine i oblika, zdravstveno-laboratorijski tehničari moraju imati dobar vid i razlikovati boje.